Ne slaže se s tvrdnjom da se nove televizore ne isplati popravljati, smatra da su obrtnici srž ovoga društva i obožava struju visoke frekvencije - Udruženje obrtnika grada Zagreba
2314
post-template-default,single,single-post,postid-2314,single-format-standard,bridge-core-3.0.7,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-title-hidden,qode_grid_1300,hide_top_bar_on_mobile_header,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.4,qode-theme-bridge,disabled_footer_bottom,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Ne slaže se s tvrdnjom da se nove televizore ne isplati popravljati, smatra da su obrtnici srž ovoga društva i obožava struju visoke frekvencije

Lijepo je kada čovjek radi ono što voli, kaže Zoran. Kada je prvi put RTV majstor došao u njegovu kuću i otvorio televizor imao je osam godina. Bila je to ljubav na prvi pogled. Više od 35 godina popravlja televizore i svjedočio je brojnim tehnološkim promjenama. Naučio je kako mora biti prilagodljiv te pratiti trendove ako želi ostati u igri. Tehnologije su se mijenjale. Nestali su video rekorderi, a zamijenili su ih DVD-ovi. Nestali su i radio kazetofoni. Prešlo se na digitalni zapis. Dosta elektroničkih aparata i tehnologija zastarjelo je i nestalo je zauvijek.

– U ovom poslu promjene tehnologije su skokovite. Nije bilo lako starim majstorima koji su radili s lampama prijeći na tranzistorsku tehnologiju. Ja sam svjedočio uvođenju SMD, mali lijepljeni mikroelementi, tada je bilo straha kako dalje. Sljedeća velika promjena je bila uvođenje LCD ekrana, pa LED-ice u pozadini ekrana. Moraš se stalno prilagođavati. Svaki dan vidiš nešto novo, učiš, napreduješ. Kako napreduje tehnologija, tako napredujemo i mi – objasnio je majstor Zoran Stašević, pročelnik Sekcije RTV elektroničari – precizni mehaničari.

Ne slaže se s tvrdnjom da se nove televizore ne isplati popravljati. Čak 80 do 90 posto televizora može se popraviti. Danas se puno manje popravlja na komponentnoj osnovi kao nekada, mijenja se cijela garnitura ili modul. Kako kaže, na prvome se televizoru naučiš, drugi već znaš popraviti, kad nešto ne znaš nazoveš kolege i raspitaš se jesu li se oni susretali s tim problemom. Udruženje obrtnika grada Zagreba izašlo je njemu i kolegama u susret te im plaća članstvo u EURAS-u (Europskoj bazi podataka grešaka), koja im je važna kod detekcije problema i popravaka.

– Najveći dio kvarova čini pozadinska rasvjeta i LED-ice, a to je sve zamjenjivo. Napajanje možeš popraviti, ugraditi drugi software, ima dosta prostora za spas televizora. Dosta mojih mušterija dođe i popravi si stari televizor i spoji ga putem HDMI ulaza na media box ili na receiver nekog od pružatelja tv usluga. Nema potrebe uložiti 500 eura u novi televizor, kad se stari da popraviti za recimo 50 do 150 eura – dodao je naš sugovornik.

OBOŽAVA TESLU

Zoran je završio Elektrotehničku školu za energetskog elektroničara i zaljubljenik je u ostavštinu našeg velikog izumitelja Nikole Tesle, bez čijih pronalazaka današnjica ne bi izgledala isto. Ponosan je na Teslinu zavojnicu, na koju je slučajno naletio na jakuševačkom sajmu. Iskoristio je priliku da nam pokaže svoju „igračku“ i struju visoke frekvencije koju ona proizvodi.

OBRTNIK MORA BITI ČASTAN, POŠTEN I RADIŠAN ČOVJEK, KOJI ĆE IZGRAĐIVATI NAŠE DRUŠTVO

Zoran je obrtnik već 25 godina. Ne želi raditi za drugoga i dolaziti na posao u 7 te raditi do 15 sati, kaže da bi se tako osjećao kao da je u zatvoru.

– Ja sam prije svega htio biti svoj gazda. Slobodnog sam i slobodarskog duha. Ne može svatko biti obrtnik. Radim kad imam posla i kad moram, a kad mi se ne radi mogu zatvoriti radionu. No, biti obrtnik je velika odgovornost jer prezentiraš sebe, svoju struku i svoju obitelj kroz taj svoj obrt. Nije uvijek lijepo. Na primjer, tijekom 2008. godine za vrijeme krize imao sam promet koji je jedva pokrivao kućne režije i moje doprinose. Živjeli smo od ženine plaće. Medalja ima dvije strane – istaknuo je obrtnik.

Upozorio je kako je status obrtnika unutar našeg društva nije ni blizu onome kojeg su imali početkom prošlog stoljeća. Istaknuo je kako su tada obrtnici gradili velebne građevine, imali kasu uzajamne pomoći, brinuli o svojim bolesnim članovima, imali posmrtnu pripomoć.

– Obrtnici su zapravo srž ovoga društva. Ima nas puno. Mi smo nosioci našeg gospodarstva. Većina velikih tvrtki više nije ni nalik onome što su bile nekad, a nisu niti naše. Sve je rasprodano. Obrtnici bi u Hrvatskoj trebali biti držani kao kap vode na dlanu. Naravno, i oni imaju društvenu obvezu preuzimanja uloge koja im pristaje u našem društvu. Obrtnik mora biti častan, pošten i radišan čovjek, koji će izgrađivati naše društvo. Zato i Udruženje obrtnika grada Zagreba mora biti utjecajan društveni faktor kako u našem gradu, tako i u zemlji, a to se odnosi i na sva druga udruženja obrtnika – zaključio je naš sugovornik.

No Comments

Post A Comment