16 lis Obrtničko učilište nudi čak 40 programa, a educirati se možete uz korištenje vaučera

Obrtničko učilište 2006. godine osnovalo je Udruženje obrtnika grada Zagreba, a kao osnivači pridružili su im se i Obrtnička komora Zagreb te Hrvatska obrtnička komora. Ustanova za obrazovanje odraslih danas provodi formalne programe za stjecanje mikrokvalifikacije ili djelomične kvalifikacije, neformalne programe obrazovanja, usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika, tečajeve stranih jezika te pripreme za polaganje majstorskih ispita. U dosadašnjim programima kroz posljednje četiri godine sudjelovalo je više od 5000 polaznika. Od početka je smjer kojim se išlo bio jasan, pripremiti obrtnike za majstorske ispite te im ponuditi razna usavršavanja besplatno ili barem po subvencioniranim cijenama. Kako bi to bilo moguće, bilo je važno pripremiti dobre projekte i s njima se prijaviti na domaće i europske natječaje.

– Učilište je prije petnaestak godina sredstvima Ministarstva gospodarstva pokrenulo edukacije iz informatike. Riječ je o trogodišnjem ciklusu edukacija kroz koje je prošlo oko 2000 obrtnika, a za njih je krajnja cijena bila nula kuna. Zatim su došla europska sredstva, koja smo iskoristili za razvoj programa strukovnog usavršavanja. Danas nudimo 40 programa, a polaznici za njihovo financiranje mogu koristiti vaučere – kaže Dražen Maksimović, ravnatelj Obrtničkog učilišta.

Suradnja s Udruženjem i sekcijama

Uz formalne programe, Učilište je u suradnji s Udruženjem obrtnika grada Zagreba nedavno u sklopu „Tjedna cjeloživotnog učenja“ organizirao i kratke, jednodnevne tečajeve, namijenjene postojećim i budućim obrtnicima. Ravnatelj kaže kako mu je suradnja s Udruženjem obrtnika grada Zagreba važna.

– Više smo puta od samih poduzetnika dobili inicijativu o tome što bi trebalo raditi. Na temelju tih inicijativa, bilo preko sekcija ili cehova, pokrenuto je usklađivanje naših programa obrazovanja s administrativnim zahtjevima, kako bi se oni mogli verificirati. U pravilu je takav model funkcionirao. Suradnja sa Sekcijom veterinara i groomera, od bivše pročelnice Inge Dvojković do sadašnje Petre Puvače Klingor, „čuda radi”. Slični primjeri postoje i u elektrostruci. Ipak, nije sve uspjelo. Cvjećari su u jednom trenutku bili aktivni, ali nažalost tu nismo uspjeli odraditi posao kako treba – priznaje.

Vaučeri: od mikrokvalifikacija do cjelovitih programa

Važno je naglasiti da je Hrvatska s Europskom unijom uspješno ispregovarala pokretanje vaučera kojima se odraslim polaznicima subvencioniraju različiti oblici obrazovanja, od mikrokvalifikacija do cjelovitih kvalifikacija. Prema riječima ravnatelja Obrtničkog učilišta Dražena Maksimovića, mnogima je ta mogućnost još uvijek nepoznata.

– Obrtničko učilište prvo je u Hrvatskoj omogućilo obrazovanje za kuhara, pekara, slastičara i prodavača putem vaučera. Dakle, cjelovit srednjoškolski program. Za većinu programa polaznici ne moraju ništa nadoplaćivati – ističe naš sugovornik te dodaje da se kod većine vaučera ne treba ništa nadoplatiti, ali kod nekih nažalost treba.

Praktično znanje najjača valuta

Kako kaže ravnatelj, to je ulog koji je za budućeg radnika u obrtu ili kasnije obrtnika ipak povoljan. U današnje je vrijeme cjeloživotno obrazovanje trend, a praktično znanje najjača valuta. Pa ipak, je teško kod šire populacije osvijestiti potrebu za stalnim usavršavanjem kako bi pojedinac na tržištu rada ili tržištu usluga bio konkurentan.

– Budimo realni, svijest o tom pitanju još nije široko prihvaćena u našem društvu. Mislim da na tome treba raditi više. Znamo da su obrtnici dio našeg društva pa tako kao i široka populacija nije u potpunosti upoznata s benefitima koje nosi mogućnost besplatnog obrazovanja odraslih – objašnjava sugovornik te naglašava da je potrebno kontinuirano informirati javnost o vaučerima i mogućnostima besplatnog usavršavanja ili čak mijenjanja profesije.

Upozorava kako dodatnu prepreku predstavljaju digitalne vještine. Da bi se uključili u program, polaznici se moraju prijaviti preko platforme e-Građani. Za to je potrebna određena vještina, koja možda nije kod svih prisutna.

– Ali to nije problem. Mi ljude koji su zainteresirani za pohađanje naših tečajeva i srednjoškolskih programa učimo kako se mogu prijaviti. Kada čovjek nije siguran o čemu se radi, uvijek može doći k nama. Naša su vrata otvorena svaki radni dan od 8 do 16 sati – poručuje Maksimović.

Kraći programi, umjetna inteligencija i soft vještine

Učilište svoje programe usklađuje s potrebama tržišta rada. Ravnatelj je uvjeren kako će na primjer kibernetička sigurnost uskoro trebati svim obrtnicima, ponajprije zbog javne nabave. Upravo je taj primjer, kaže, dobra slika izazova pred kojim stoji obrazovni sustav.

– Školski su se programi povijesno mijenjali otprilike svakih sedam godina, a otkako su uključeni u Hrvatski kvalifikacijski okvir, taj se rok skratio na oko godinu dana. Ni to ponekad nije dovoljno brzo. Kad se propis počne u punoj mjeri primjenjivati i kad javna nabava zatraži verificirano osposobljene ljude, obrtnici koji to ne mogu dokazati mogli bi ostati bez poslova u javnim ustanovama. Pritisak će tada biti golem, a obrazovanje neće imati godinu dana za reakciju – zaključio je naš sugovornik.

Zato se Učilište, ističe ravnatelj, oslanja na kraće programe koji se mogu brže prilagoditi. Uz kibernetičku sigurnost u planu su edukacija o umjetnoj inteligenciji za potrebe poduzetništva i druge digitalne vještine. Kao mogućnost spominje i takozvane soft programe, od komunikacije i organizacije vremena do suočavanja sa stresom, no tek treba vidjeti hoće li u obrtništvu naići na interes za to.