Ceh uslužnih djelatnosti kreće u obračun s radom na crno - Udruženje obrtnika grada Zagreba
470
post-template-default,single,single-post,postid-470,single-format-standard,bridge-core-3.0.7,cookies-not-set,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-title-hidden,qode_grid_1300,hide_top_bar_on_mobile_header,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.4,qode-theme-bridge,disabled_footer_bottom,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive

Ceh uslužnih djelatnosti kreće u obračun s radom na crno

Ceh uslužnih djelatnosti podržao je prijedlog Hrvatske obrtničke komore o pokretanju postupka izmjena i dopuna Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti. Prema riječima Ivice Zanettija, predsjednika Ceha, upravo obrtnici koji pružaju usluge najviše su pogođeni radom na crno. Frizeri, kozmetičari, cvjećari, automehaničari i još niz drugih struka teško se bore protiv takve konkurencije.

Svoju zainteresiranost za temu obrtnici će potkrijepiti i konkretnim prijedlozima za suzbijanje rada na crno koje će dostaviti Hrvatskoj obrtničkoj komori do 20. kolovoza.

Prije svega, obrtnici su zainteresirani za stavljanje pod nadzor prodaje materijala i roba za obavljanje profesionalne djelatnosti. Takva zakonska regulativa vrlo brzo u praksi bi dala dobre rezultate u suzbijanju rada na crno jer bi primjerice oni koji nemaju registriranu djelatnost automehaničara ili frizera puno teže nabavljali rezervne dijelove za automobile ili profesionalne preparate za kosu.

Prijedlog Sekcije kozmetičara iznijet na sastanku Ceha uslužnih djelatnosti je da se veletrgovce upozori dopisom na članak 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti jer prodaju robu po istim cijenama ili čak bez PDV-a onima koji nemaju registriranu djelatnost.

Sa sličnom „konkurencijom“ bore se i cvjećari. Već godinama pokušavaju promijeniti svoj status na veletržnici cvijeća, ali bez uspjeha.

Ako postoji sumnja u obavljanje neregistrirane djelatnosti carinskoj inspekciji mora se omogućiti ulazak na privatni prostor, smatraju obrtnici. Također, kažnjavanje treba biti brže i efikasnije.

Rad na crno ne samo što ugrožava poslovanje obrtnika već je poguban i za zaštitu okoliša. Takav rad ne poznaje ateste, procedure i mjere koje registrirani obrtnik ili poduzetnik mora primjenjivati. Gdje se zbrinjava otpad iz neregistrirane automehaničarske radionice, odnosno gdje je granica obiteljske, prijateljske ili susjedske pomoći? Zakon bi u tome trebao biti precizniji.

Osim što će pokušati utjecati na izmjenu zakona, odlučeno je i da se na ulaz u zgradu Udruženja obrtnika grada Zagreba na Trgu Mažuranića 13 postavi sandučić za prijave rada na crno. Razmatrat će se jednom mjesečno, rekao je Antun Trojnar predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba. S ukazivanjima obrtnika na problem susreo se više puta na sastancima sekcija Udruženja pa je sandučić prvi korak prema njegovom rješavanju.

No Comments

Post A Comment