31 kol Strukovna zanimanja su HIT i ove godine!

Strukovna i obrtnička zanimanja i ove su godine bila najzanimljivija učenicima osmih razreda pa je njih više od 70 posto u ljetnom roku upisalo neki od programa srednjih strukovnih škola. No sam upis nije bilo lako ostvariti. U nekim se školama za jedno mjesto natjecalo više kandidata, a popunjena su gotovo sva mjesta u trogodišnjim obrtničkim smjerovima. Trend pokazuje da je u tijeku nastavak rasta interesa mladih za ova zanimanja. Prošle je godine čak 75 posto učenika upisalo strukovne školske programe, što jasno pokazuje da se percepcija o vrijednosti praktičnih zvanja među mladima i njihovim roditeljima temeljito mijenja. Upis srednje škole jedna je od najvažnijih odluka koja se donosi u životu. Većina djece tada bira svoje zanimanje te smjer kojim će ići njihove karijere. Zbog sve veće potražnje za majstorima i rasta cijene njihovih usluga obrtnička zanimanja sve su privlačnija mladim ljudima. Tržište rada u Hrvatskoj već godinama bilježi manjak kvalificiranih radnika u građevinarstvu, a ugovoriti električara, keramičara ili vodoinstalatera pravi je podvig. Cijene usluga majstora znatno su porasle, a stabilnost zaposlenja i mogućnost samostalnog poslovanja dodatno su povećali atraktivnost tih zvanja. Mladi danas sve jasnije prepoznaju da školovanje za obrtnička i strukovna zanimanja više nije „rezervna opcija pri upisu“, već put do lakšeg zaposlenja, solidnih primanja i mogućnosti usavršavanja.

Programi prilagođeni tržištu i dualni model obrazovanja

Napravljen je i veliki iskorak u školskim programima strukovnog obrazovanja, koji su prilagođeni vremenu i potrebama tržišta te uključuju pristup najnovijim tehnologijama i metodama rada. Učenici više ne usvajaju samo klasične zanatske vještine, već rade s modernim alatima i digitalnim dijagnostičkim uređajima, a koriste i 3D modeliranje. Dualni model obrazovanja, u kojem se teorijska nastava kombinira s praktičnim radom kod poslodavaca, dodatno je ojačao vezu između škola i gospodarstva. Mnogi učenici praktični dio nastave već tijekom školovanja odrađuju kod majstora, kod kojih često nastavljaju raditi i nakon završetka obrazovanja. Time im je omogućen gotovo neprimjetan prijelaz iz školskih klupa u svijet rada.

Stipendije države i Grada Zagreba

Osim toga, sve se više ulaže u stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna strukovna zanimanja. Danas stipendije nude i država i Grad Zagreb. Ministarstvo gospodarstva nedavno je dodijelilo 415 stipendija učenicima diljem Hrvatske, pojedinačne vrijednosti 2400 eura, odnosno ukupne vrijednosti 996.000. Te stipendije nisu samo financijska potpora, već jasan signal da društvo prepoznaje stratešku važnost deficitarnih strukovnih i obrtničkih zanimanja. Grad Zagreb dodatno potiče učenike vlastitim programima stipendiranja, čime se stvara sustav poticaja koji pokriva cijeli obrazovni ciklus. Takva ulaganja smanjuju financijski pritisak na obitelji i čine strukovno obrazovanje dostupnijim i privlačnijim.

Strukovne škole kao ključna karika obrazovnog sustava

Rast interesa za strukovna i obrtnička zanimanja nije prolazna pojava. On odražava dublje promjene u gospodarstvu i društvu. Dok se tržište rada suočava s demografskim izazovima i nedostatkom kvalificirane radne snage, mladi sve više biraju putove koji nude konkretne vještine, brzu zapošljivost i mogućnost kontinuiranog napredovanja. Srednje strukovne škole više nisu periferija obrazovnog sustava, nego njegova ključna karika koja povezuje obrazovanje s realnim potrebama gospodarstva. Upravo zato ovogodišnji upisi nisu samo statistika, već i jasan pokazatelj da se Hrvatska kreće prema obrazovnom modelu u kojem praktična znanja i zanatske vještine ponovno zauzimaju zasluženo mjesto.

Učenici o svojem izboru: “Od ovog se posla da dobro zaraditi. Danas je teško doći do dobrog majstora i to se osjeti po primanjima. “

Učenici koji su upisali srednje strukovne škole možda su ipak najpozvaniji da govore o ovoj temi. Iskustva koja su iznijeli na ovogodišnjem Zagrebačkom obrtničkom sajmu pokazuju da strukovno obrazovanje nije lakši put, već svjestan životni izbor koji nudi financijsku sigurnost i mogućnost pokretanja vlastitog posla.

Stipe, učenik Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Zagrebu, kazao je tako kako se jasno sjeća trenutka kada je odlučio upisati smjer montera suhe gradnje. Razmišljao je o četverogodišnjim programima, ali je shvatio da uredski posao nije za njega. Želio je raditi rukama i iskoristiti svoj talent.

– Iz početka je bilo dosta teško dok nisam sve pohvatao, alat, materijal i samu montažu, ali na kraju sam se snašao i stvarno sam zadovoljan – rekao je. Njegovi su planovi pak dokaz da struka ima budućnost. U idućih nekoliko godina namjerava otvoriti vlastiti obrt ili firmu i zaposliti radnike.

– Od ovog se posla da dobro zaraditi. Danas je teško doći do dobrog majstora i to se osjeti po primanjima. Zato bih pozvao sve mlade koji su spretni s rukama i vole izrađivati stvari da svakako upišu neku obrtničku školu – poručio je.

Slično je ustvrdio i Marko, učenik Srednje strukovne škole Samobor. Oduvijek ga je, kako je kazao, zanimalo kako se postavlja klima, a čuo je da su majstori te struke dobro plaćeni.

– Ne planiram ići na faks. Planiram još malo raditi za gazdu, a možda nakon nekoliko godina otvorim svoj obrt. Volim ovo raditi, novac je dobar, samo moraš naučiti sve trikove posla – rekao je.

Ovakva iskustva nisu iznimka. I drugi učenici svjedoče da srednje strukovno obrazovanje nudi konkretne vještine, tržišnu vrijednost i put prema samostalnosti. Njihova odluka da biraju rad rukama umjesto isključivo teorijskog puta potvrđuje da su mnogi mladi danas svjesni stvarnih potreba tržišta rada i vlastitih sklonosti.

Zagrebački obrtnički sajam kao pokretač popularizacije

Popularizaciji strukovnih i obrtničkih zanimanja zasigurno je pridonio upravo Zagrebački obrtnički sajam – sajam zanimanja, uspješna manifestacija Obrtničke komore Zagreb, koju svake godine posjeti nekoliko tisuća učenika završnih razreda osnovnih škola s područja grada i Zagrebačke županije. Velik doprinos organizaciji daju i zagrebački obrtnici koji u projekt volonterski ulažu svoje vrijeme i energiju, a od samih početaka podržava ga i predsjednik Udruženja obrtnika Ivica Zanetti. Kako je istaknuo, ponosan je na važnu ulogu članova Udruženja u organizaciji sajma, ali i na uspjeh koji je manifestacija ostvarila u popularizaciji srednjoškolskog strukovnog obrazovanja.

Potpredsjednik zagrebačkog Udruženja obrtnika Zoran Brdar važna je karika u organizaciji sajma već punih 11 godina, a zadovoljan je smjerom u kojem se priča razvija.

– Odličan je osjećaj kada vidimo poboljšanje u upisu djece u srednje strukovne škole, imat će nas tko naslijediti. Mi jesmo malo stariji, ali smo još dovoljno mladi da možemo podučiti nove snage i to nas jako veseli – rekao je.

Iako sajam traje samo dva dana, pripreme i demontaža zahtijevaju puno više vremena i truda, a najveći dio posla, dodao je, i ove je godine odradilo Udruženje obrtnika grada Zagreba. Posebno su se istaknuli članovi Sekcije postolara.

– Većina nas ovdje je iz ljubavi prema struci i želje da je približimo mladima te tako osiguramo budućnost našeg zanata. Važno je kako pristupaš svom poslu. Ako ga voliš, nikada ti neće biti teško raditi ga, a novac ti nikada neće biti na prvom mjestu – poručio je zagrebački postolar Darko Horvat.