11 ožu Udruženja obrtnika grada Zagreba o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

U tijeku je savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Riječ je o iznimno važnom zakonu za sve hrvatske obrtnike i ključnom aktu koji će značajno utjecati na cijeli komorski sustav te na svakodnevno poslovanje tisuća malih i srednjih poduzetnika diljem zemlje.

Već mjesecima obrtnici pozorno prate sve poruke, naznake i moguće promjene koje bi mogle ući u novi Zakon o obrtu od strane svih dionika ovog procesa – od Ministarstva gospodarstva preko Hrvatske obrtničke komore do predstavnika lokalnih udruženja. I Udruženje obrtnika grada Zagreba, kao najveće udruženje obrtnika u Republici Hrvatskoj, odlučilo je aktivno sudjelovati u e-Savjetovanju sa svojim prijedlozima, komentarima i konkretnim rješenjima.

Želimo ovim prijedlozima olakšati poslovanje, upozoriti na moguće rizike i predložiti precizna poboljšanja kako bi novi zakon zaista bio u službi obrtnika, a ne samo administracije ili birokratskih procedura. Naš cilj je da Zakon o obrtu postane snažan alat za rast obrtništva, očuvanje tradicije i jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Pozitivna novina: Potpuni pristup podacima članova

U pripremi nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu Hrvatska obrtnička komora tražila je znatno veće ovlasti, odnosno preuzimanje vođenja obrtnica, središnjeg Obrtnog registra i svih relevantnih evidencija od nadležnih upravnih tijela. Nažalost, te ključne zahtjeve predlagatelj nije prihvatio.

Posljedično, udruženja, područne komore pa i sam HOK zbog zaštite osobnih podataka nemaju potpuni pristup podacima svojih članova, uključujući njihove e-mail adrese ili druge kontaktne podatke. Takva situacija ozbiljno otežava komunikaciju, pravovremeno informiranje obrtnika o novostima, edukacijama i mogućnostima te onemogućuje učinkovito uključivanje članova u rad matičnih udruženja.

Zato posebno pozdravljamo izmjene u članku 3. prijedloga. Novi stavak 2. članka 15. propisuje da se za svaki upis u Obrtni registar podnosi jedinstveni obrazac zahtjeva s detaljnim podacima: ime (ime oca) i prezime vlasnika, adresa prebivališta ili boravišta, OIB, naziv obrta, skraćeni naziv, adresa sjedišta i e-adresa. Ovo je značajan korak naprijed jer će omogućiti potpunije i ažurirane podatke za sustav AIDI, olakšati digitalnu komunikaciju te omogućiti uključivanje što većeg broja članova u aktivnosti udruženja, edukacije i razvojne programe. Time se izravno rješava jedan od najvećih problema komorskog sustava u posljednjih nekoliko godina.

Olakšanje za specifične djelatnosti: Bez obveznog imenovanja poslovođe

Druga pozitivna novina tiče se članka 5. (izmjena članka 23.). Obrtnici koji djelatnost obavljaju putem samoposlužnih aparata, u skladištima ili iznajmljivanjem kuća i stanova za odmor (bez usluge hrane i pića) više neće morati imenovati poslovođu ili stručnog poslovođu. Ista iznimka vrijedi i za sjedište obrta.

Ovo je realno, praktično rješenje koje prepoznaje specifičnost različitih obrtničkih djelatnosti, smanjuje nepotrebne administrativne troškove i olakšava život tisućama obrtnika, posebice onih u turizmu, maloprodaji i uslužnim djelatnostima. U Zagrebu, gdje je broj takvih obrta izuzetno velik, ova promjena donosi konkretno rasterećenje i omogućuje fokus na razvoj poslovanja umjesto na birokraciju.

Uvođenje obiteljskog obrta – plemenit cilj uz nužnu dopunu

Ono što predstavlja posebno pozitivnu novinu jest uvođenje instituta obiteljskog obrta (članak 7., novi članak 30.a). Obrtniku će moći pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Cilj je plemenit: potaknuti aktivno uključivanje obitelji, očuvati stoljetnu obrtničku tradiciju i osigurati kontinuitet poslovanja u vremenima kada je nasljeđivanje obrta sve rjeđe.

No, definicija kućanstva u zakonu – „obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života, bez obzira na srodstvo“ – stvara ozbiljan pravni i praktični problem. Djeca rastavljenih roditelja koja žive kod roditelja koji nije obrtnik formalno ne bi bila dio kućanstva obrtnika. Time bi im bilo onemogućeno sudjelovanje u obiteljskom obrtu, učenje zanata i eventualno preuzimanje posla u budućnosti.

To je nepravedno, suprotno cilju zakona i može dovesti do nepotrebnih sporova te diskriminacije brojnih obitelji. Udruženje obrtnika grada Zagreba stoga predlaže dopunu ili novi stavak koji bi izričito omogućio uključivanje djece iz razvedenih brakova, primjerice jasnom odredbom o zajedničkom roditeljskom starateljstvu ili privremenom boravku kod obrtnika.

Nastavak rada umirovljenih obrtnika – korak naprijed, ali nedovoljan

Pozdravljamo i članak 10. prijedloga (novi stavak u članku 37.) prema kojem obrtnik koji ostvari starosnu mirovinu s navršenih 65 godina može nastaviti obavljati obrt bez obustave isplate mirovine, sukladno zakonu o mirovinskom osiguranju. Ovo je dugo očekivano olakšanje za starije obrtnike koji žele ostati aktivni.

No, Zakon o mirovinskom osiguranju (čl. 100.) i dalje propisuje obustavu mirovine ako se obavlja djelatnost dulje od polovice radnog vremena. Hrvatska obrtnička komora godinama upozorava na ovu očitu nepravdu. Obrtnici u mirovini uredno plaćaju poreze i doprinose, a ipak im se isplaćuje samo 50 posto mirovine.

Udruženje obrtnika grada Zagreba preko HOK-a zatražit će da se pokrenu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi svi umirovljenici – bez obzira na vrstu mirovine – bili ravnopravni i mogli dostojanstveno raditi u svojim obrtima, čime bi se istodobno podigao njihov životni standard i doprinijelo gospodarstvu.

Unapređenje sustava naukovanja – prihvaćeni prijedlozi HOK-a

Nacrt donosi i važne promjene u području naukovanja koje su od ključne važnosti za budućnost obrtništva. Članak 18. (izmjena članka 56.) propisuje da stručni nadzor nad izdavanjem dozvola za naukovanje i nad zakonitošću provodi Ministarstvo nadležno za obrt. Dodatno, članak 20. razdvaja evidenciju ugovora o naukovanju (koju vodi ustanova za strukovno obrazovanje putem aplikacije e-Naukovanje) od verifikacije ugovora, koju će obavljati Hrvatska obrtnička komora.

Ovo je upravo ono što je HOK tražio i pozdravljamo prihvaćanje našeg prijedloga jer donosi jasnoću, efikasnost i veću odgovornost u cijelom procesu obrazovanja mladih majstora.

Nadalje, članak 23. omogućuje osnivanje majstorskih škola. HOK ih može osnivati samostalno ili u partnerstvu s jedinicama lokalne i područne samouprave te drugim pravnim ili fizičkim osobama. Škole će provoditi programe na razini 2 i 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Ovo otvara nove mogućnosti za kvalitetno, praktično obrazovanje obrtnika i podržavamo ga, uz napomenu da je potrebno detaljno raspraviti modalitete osnivanja, financiranja i suradnje s postojećim strukovnim školama kako bi se izbjeglo preklapanje i osigurala najviša razina kvalitete.

Protivljenje nadzoru i mogućem ukidanju udruženja

Prijedlog Zakona u članku 27. (novi stavci 3. i 4. članka 76.) propisuje da HOK i nadzorni odbori provode nadzor nad radom udruženja obrtnika i područnih komora, te da mogu naložiti njihovo ukidanje ili spajanje ako nemaju dovoljno sredstava. Ovakvoj formulaciji protivi se i sam HOK, kao i Udruženje, jer je postupanje u slučaju nepravilnosti već jasno uređeno Statutom HOK-a, a udruženja i područne komore su samostalne pravne osobe s vlastitom autonomijom.

Stoga ne možemo podržati ovu izmjenu u sadašnjem obliku. Umjesto toga predlažemo da se u prijelaznim i završnim odredbama zatraži da HOK u roku od šest mjeseci provede sveobuhvatnu analizu funkcioniranja sustava, kadrovske i stručne opremljenosti te troškova poslovanja te predloži novu, efikasniju i moderniju organizaciju koja će zaista služiti razvoju obrtništva.

Nepotrebno zakonsko normiranje Predsjedništva Komore

Članak 32. (novi članak 87.a) definira zadatke Predsjedništva Komore. Iako je prihvaćen prijedlog HOK-a, smatramo da zakonsko normiranje Predsjedništva kao obveznog tijela nije potrebno niti poželjno. Statut HOK-a već jasno i detaljno propisuje sastav, ovlasti i način rada Predsjedništva kao savjetodavno-izvršnog tijela.

Pretvaranjem u zakonsko tijelo smanjuje se fleksibilnost, otežava buduća prilagodba i nepotrebno zadire u autonomiju komorskog sustava. Udruženje smatra kako zakon treba uređivati samo osnovnu strukturu (HOK, područne komore, udruženja), a unutarnje ustrojstvo i operativna tijela ostaviti Statutu i samoupravi obrtnika.

Dodatni prioriteti: Kvalificirana radna snaga i administrativno rasterećenje

U raspravi o izmjenama Zakona o obrtu potrebno je otvoriti i pitanje kroničnog nedostatka kvalificirane radne snage. Obrtništvo u brojnim sektorima – od građevinarstva, metalne industrije, autostruke pa do ugostiteljstva – suočeno je s ozbiljnim nedostatkom majstora i kvalificiranih radnika.

Novi zakon prepoznaje važnost naukovanja, no potrebno je dodatno potaknuti uključivanje mladih u strukovna zanimanja, osigurati veće financijske poticaje obrtnicima koji primaju naučnike te dodatno razvijati sustav majstorskih škola. Bez sustavnog rješavanja ovog problema hrvatsko obrtništvo teško će zadržati svoju konkurentnost.

Udruženje obrtnika grada Zagreba smatra da bi novi Zakon o obrtu morao snažnije i jasnije adresirati pitanje administrativnog rasterećenja. Obrtnici se i dalje susreću s velikim brojem procedura, prijava i obveza prema različitim institucijama. Digitalizacija sustava, jedinstveni elektronički portal za obrtnike te automatizirana razmjena podataka između institucija trebali bi postati standard, a ne iznimka. Svako pojednostavljenje administrativnih postupaka izravno smanjuje troškove poslovanja i omogućuje obrtnicima da se posvete onome što najbolje rade, stvaranju vrijednosti i zapošljavanju.

Očuvanje tradicijskih i obiteljskih obrta – temelj hrvatskog identiteta

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti očuvanju tradicijskih i obiteljskih obrta koji čine važan dio kulturnog i gospodarskog identiteta Hrvatske. Novi institut obiteljskog obrta može biti dobar temelj za očuvanje generacijskog kontinuiteta poslovanja, no njegova definicija mora biti dovoljno široka i realna da obuhvati različite obiteljske okolnosti današnjeg društva. U suprotnom postoji rizik da zakon, umjesto da potiče nasljeđivanje obrta, nenamjerno stvara nove administrativne prepreke.