17 ruj Đureta: „Zašto je došlo do izostavljanja obrta kao oblika preko kojeg se može obavljati djelatnost vještačenja?“

Ponukano brojnim primjerima diskriminacije obrtnika sudskih vještaka i tumača Udruženje obrtnika grada Zagreba pokrenulo je inicijativu prema Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kako bi se obrtnicima omogućilo obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka i tumača preko njihovih obrta. Cilj inicijative je otkloniti pravnu nesigurnost i zaštititi obrtnike od različitih tumačenja iste norme.

– S jedne strane, Zakon o sudovima i Pravilnik o stalnim sudskim vještacima nikada nisu izrijekom uključili obrt kao mogućnost preko kojeg se izvode poslovi vještačenja. Iz perspektive zakonodavca, obrt kao djelatnost pojedinca nije pravna osoba pa ne zadovoljava uvjeta iz članka 126.a. S druge strane, rješenje Trgovačkog suda iz 2021. pokazuje da je sud pronašao način kako obrt upisati u registar pravnih osoba za sudsko vještačenje. Obrtnici su se time oslonili na sudsku praksu i ulagali u stručne obuke i osiguranje. Nagla promjena prakse 2025. godine može se doživjeti kao diskriminacija obrta. Obrtnici su priznati subjekti u gospodarstvu i za mnoge struke (graditeljstvo, elektrotehnika, računalstvo) upravo obrti imaju duga tradiciju i stručnost. Ukidanjem mogućnosti vještačenja preko obrta gubi se dio tržišne konkurencije, a pojedinci su prisiljeni prelaziti na složeniji oblik poslovanja (d.o.o.), iako se suštinski ništa ne mijenja u kvaliteti njihova rada – objasnio je situaciju Antonio Đureta, pravni savjetnik Udruženja obrtnika grada Zagreba.

Promjena izazvala zbunjenost i nesigurnost

Dugi niz godina obrtnici su mogli obavljati poslove sudskog vještačenja upravo kroz oblik obrta. Neke situacije najbolje je objasniti kroz konkretan primjer. Godine 2021. Trgovački sud u Zagrebu prihvatio je zahtjev obrta Promatis Zdenka Pavića i donio rješenje kojim se tom obrtu priznaje status za obavljanje sudskog vještačenja iz područja elektronike. U rješenju je sud naveo da se obrtniku odobrava obavljanje poslova sudskog vještačenja na području Trgovačkog suda u Zagrebu kroz razdoblje od četiri godine, te da će se „obrt unijeti u popis pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog vještačenja”.

Nakon isteka mandata, 2025. ista osoba tražila je produljenje. Ovaj put je odluku donijelo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a koja je bila suprotna – zahtjev je odbijen uz obrazloženje da obrt nije pravna osoba (trgovačko društvo) u smislu članka 126.a Zakona o sudovima. Obrtnicima je sugerirano da osnuju d.o.o. ako žele obavljati vještačenja kao pravna osoba i ponovno polažu vještački ispit, iako su pojedinci (poput Zlatka Prosinečkog) vještaci već 24 godine.

Sličan problem imaju i sudski tumači, koji su registrirani kao obrti. Prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima, pravne osobe smiju obavljati poslove ovjerenog prevođenja samo ako su registrirane za djelatnost prevođenja i imaju u stalnom radnom odnosu najmanje jednog sudskog tumača. Propisi se odnose samo na fizičke osobe (slobodna zanimanja) i pravne osobe; obrt nije naveden. Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Poreznom upravom 2020. pojašnjava da se određene djelatnosti (turistički vodiči, prevoditelji, informatičke djelatnosti) mogu registrirati kao obrt, ali ističe da „kada je riječ o sudskim tumačima, prepreke za otvaranje obrta propisane su Zakonom o sudovima i Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima, koji obavljanje ove djelatnosti omogućavaju pravnim osobama, a fizičkim osobama samo u obliku slobodnog zanimanja bez registracije obrta”. Stoga sudski tumači mogu raditi kao fizičke osobe (slobodno zanimanje) ili unutar pravne osobe, ali ne kao obrt.

Takva praksa otvara pitanje jednakog tretmana obrtnika i pravnih osoba u sudskom vještačenju. Je li riječ o diskriminaciji obrta ili o nužnom usklađivanju s propisima? Kako su zakoni uređivali ovu materiju i jesu li se u međuvremenu promijenili?

Pravni savjetnik Udruženja obrtnika grada Zagreba ističe kako Zakon o sudovima uređuje imenovanje stalnih sudskih vještaka. I dok članak 126. propisuje uvjete koje mora ispuniti fizička osoba da bi bila imenovana vještakom, članak 126.a, dodan izmjenama Zakona o sudovima iz 2024. godine, određuje da poslove vještačenja uz fizičke osobe mogu obavljati i pravne osobe, specijalizirane ustanove ili državna tijela.

– No, nigdje se ne spominje obrt kao poseban oblik, što je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije tumačilo tako da je obrt isključen. Postavlja se legitimno pitanje, zašto je došlo do namjernog izostavljanja obrta kao oblika preko kojeg se može obavljati djelatnost vještačenja ? – upozorio je Đureta.

Dodao je, kako ni Pravilnik o stalnim sudskim vještacima iz 2014. ne spominje obrt, što govori da su zakonodavac i pravilnik pravnu osobu izjednačili s trgovačkim društvima, ustanovama ili državnim tijelima.

– Obrt, prema Zakonu o obrtu, nikada nije bio pravna osoba. Ipak, Trgovački sud u Zagrebu 2021. godine drugačije je tumačio zakon: u rješenju navodi da je Promatis “pravna osoba” te ga upisuje u popis pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog vještačenja. Četiri godine kasnije Ministarstvo pravosuđa odbija isti zahtjev upravo zato što obrt nema pravnu osobnost, pozivajući se na odredbe članka 126.a Zakona o sudovima. Spretnije bi rješenje bilo da se u zakonu u opće ne spominju pravne osobe, već subjekti ovlašteni za vještačenje. Jer obrt nije pravna osoba kako je sud naveo u svom rješenju, ali isto tako Ministarstvo nije smjelo donijeti Zakon o sudovima u takvom obliku – kaže pravnik udruženja, g. Đureta.

Ta različita tumačenja dovela su do pravne nesigurnosti. U međuvremenu su donesene izmjene Zakona o sudovima (NN 36/2024) koje su povećale minimalne svote osiguranja i uvele obvezu stalnog stručnog usavršavanja za vještake, ali nisu izmijenile definiciju subjekata koji smiju obavljati poslove vještačenja. Nakon 1. siječnja 2023. ovlast za imenovanje vještaka prešla je sa sudova na Ministarstvo pravosuđa.

Zbog novog tumačenja zakona obrtnici se danas nalaze u nepovoljnijem položaju

Sudski vještak Zlatko Prosinečki, koji je bio imenovan u šest uzastopnih mandata tijekom 24 godine, u lipnju 2025. nije mogao produžiti mandat jer je obrt kojim obavlja vještačenja odbijen uz obrazloženje da mora osnovati d.o.o. i ponovno polagati ispit. Sličan je slučaj i sa Zdenkom Pavićem i obrtom Promatis. Ovakvi primjeri potiču raspravu o tome je li obrtnicima uskraćena mogućnost da nastave obavljati profesiju unatoč dugogodišnjem iskustvu i zašto ih se tako diskriminira.

Udruženje obrtnika grada Zagreba predlaže da Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i strukovnim udruženjima sudskih vještaka i tumača, pokrene izmjene zakonodavnog okvira kako bi se obrti priznali kao legitimni subjekti za obavljanje poslova vještačenja i ovjerenog prevođenja. Inicijativa se može sažeti u sljedeće točke:

1. Dopuna Zakona o sudovima – Predlaže se dopuniti članke 126.a i 127. Zakona o sudovima tako da se uz pravne osobe izričito dodaju obrti koji su registrirani za djelatnost vještačenja ili ovjerenog prevođenja. Time bi se status obrta normativno izjednačio s pravnim osobama u smislu odobrenja za vještačenje i tumačenje.

2. Izmjena Pravilnika o stalnim sudskim vještacima i Pravilnika o stalnim sudskim tumačima – Potrebno je izmijeniti odredbe koje se odnose na pravne osobe, tako da se prošire i na obrte. Za obrte bi se mogao propisati niži iznos minimalnog osiguranja (primjerice, 30 000 eura kao za fizičke osobe) te mogućnost zapošljavanja ili angažiranja vještaka/tumača na ugovor o djelu, uz uvjet da obrt ima registriranu djelatnost i ispunjava stručne kriterije.

3. Prijelazno razdoblje i priznanje ranijih imenovanja – Za postojeće obrtnike koji su već imenovani vještaci ili tumači potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje tijekom kojega mogu nastaviti rad bez osnivanja trgovačkog društva, uz obvezu prilagodbe osiguranja i drugih uvjeta u razumnom roku. Tako bi se zaštitila stečena prava i iskustvo.

4. Jedinstvene smjernice i edukacija – Ministarstvo pravosuđa treba, u suradnji s Poreznom upravom i Hrvatskom obrtničkom komorom, izraditi jasne smjernice o poreznom i statusnom položaju sudskih vještaka i tumača obrtnika. Također je poželjno organizirati edukacije za sudove, županijske urede i obrtnike kako bi se osiguralo dosljedno tumačenje propisa.