Želja svakog poduzetnika je da ostvari svoje poslovne zamisli putem pokretanja vlastitog posla. Vlastiti motiv je kod velike većine je traženje poduzetničke slobode i povećanje osobnog standarda u cilju bolje budućnosti i neovisnosti. Obrt je takav pravni oblik koji će nam to omogućiti uz male troškove i velike mogućnosti.

Osamostaljenjem Republike Hrvatske, uvođenjem tržišnog gospodarstva, prilagođavanjem zakonodavstva tržišnom gospodarstvu, 1993. godine donosi se novi Zakon o obrtu (NN. br. 77/93) koji omogućuje obnovu rada Hrvatske obrtničke komore, a ponovo se uvode i majstorski ispiti i ispiti za stručnu osposobljenosti za vezane obrte. Zakon o obrtu do danas doživio je izmjene i dopune koje su objavljene u NN. 90/96, 64/01, i 70/01, a pročišćeni tekst objavljen je u NN. 49/03.

Vlada Republike Hrvatske poduzima čitav niz poticajnih i drugih mjera za razvoj obrta i malog gospodarstva u cilju povećanja zapošljavanja, prilagodbe svjetskom tržištu, povećanja izvoza, povećanja kvaliteta i konkurentnosti obrtništva i malog gospodarstva, kao i povećanja broja subjekata u malom gospodarstvu. Poticajne mjere Vlade Republike Hrvatske odnose se na kreditiranje pod povoljnim uvjetima i subvencioniranje kamata po preuzetim kreditima, davanje jamstava za kredite, organiziranim pružanjem stručne i savjetodavne pomoći obrtnicima, davanje potpore za sudjelovanje na sajmovima, davanje potpora za istraživanje i razvoj, te primjenu inovacija i uvođenje novih tehnologija, kao i stvaranje uvjeta za povezivanje obrtnika i malih gospodarstvenika u zadruge i clustere.

Grad Zagreb i Županijske uprave za gospodarstvo također potiču razvoj malog gospodarstva izgradnjom poslovnih zona i dodjelom poticajnih sredstava za razvoj tradicijskih obrta , umjetničkih obrta i deficitarnih zanimanja.